Statistika poseta
» Juče 3
» Danas 1
» Nedeljno 4
» Mesečno 38
» Godišnje 306
05. 11. 2014. godine
XV KRAJIŠKI LIKOVNI SALON
U prelijepom ambijentu Muzeja željeznica Srbije 29.oktobra 2014.godine, pred velikim brojem krajišnika i ostalih posetilaca otvoren je XV Krajiški likovni salon.
Uz prigodan muzičko – scenski program, u kojem su učestvovali ; Ojkačka grupa sa Banije, ženska pjevačka grupa sastavljena od mladih djevojaka iz Krajiškog prigradskog naselja Busije, među učesnicima je bio i poznati krajiški slikar, pisac i recitator Mićo Grnović, koji je sa prigodnim recitalom – pjesmom za trenutak publiku vratio u ratno vrijeme i stradanja Krajine. U znak sijećanja na mladog krajiškog umjetnika Borisa Markoša Minga, koji je poginuo braneći Krajinu 1991.godine, SKD "Zora" je ustanovila nagradu za likovno stvaralaštvo mladih koja je nazvana po njegovom imenu.
Ovogodišnji dobitnik nagrade "Boris Markoš Mingo" je mladi umjetnik, slikar Nikola Jerković, student Akademije primjenjenih umetnosti u Beogradu.
Slikar Dušan Vukojević Mars, ovogodišnji dobitnik nagrade "Srebrni prsten umjetničkog bratstva Manastira Krke", za sveukupno likovno stvaralaštvo, otvorijo je ovogodišnji Salon slijedećim riječima:
Dame i gospodo, dragi prijatelji,
Pripala mi je velika čast da kao dobitnik ''Srebrnog prstena'' Umjetničkog bratstva manastira Krka, prisustvujem otvaranju ovogodišnjeg 15-og Krajiškog likovnog salona, nad kojim lebdi neumrli duh našeg zemljaka i sapatnika, mitskog heroja srpskog naroda Gavrila Principa.
Simbolika Principovog stradanja, kao golgota i mučeništvo srpskog naroda , čiju stogodišnjicu obilježavamo ove godine, samo je mali dio ukupnog duga kojeg vraćamo našem zemljaku Principu, i našim slavnim precima.
Ovogodišnji Salon posvećen Principu i njegovom zlosrećnom vremenu, podseća nas na činjenicu da ljudska sloboda nema cijenu. Polazeći od ove činjenice, Krajiški slikari i njihovi gosti, odazvali su se nesebično,ostajući na tragu Principove ideje, učestvujući svojim radovima, na ovogodišnjem Salonu. Mi večeras imamo lijepu priliku da zaista uživamo u lijepoti i raznovrsnosti njihovih dijela.
Već devetnaest godina, otrgnuti od svog zavičaja, ovi naši slikari još jednom dokazuju svoju upornost, mar i želju da se ta pupčana vrpca ne prekida, između njih i njihovog rodnoga kraja, koji je tako često prisutan na njihovim platnima. Ovo nesebično davanje umjetnika kroz svoja dijela zaslužuje najveće poštovanje.
Drage kolege slikari i vajari,draga publiko od srca vam zahvaljujem.
Kada je početkom 80-tih godina 20 vijeka, prvi put organizovana izložba " Kninski likovni salo", njezini organizatori i učesnici, iako uvjereni u njen višegodišnji kontinuitet, vjerovatno nisu mogli pretpostaviti da će on trajati više od tri decenije, i da će svoje postojanje ostvariti daleko od Knina.
Početna ideja ove izložbe bila je da se okupe umjetnici sa područja Krajine, i da se tako publici i javnosti predstave najnovija kretanja i ideje na likovnoj sceni.
Poslije progona srpskog stanovništva iz Krajine, ova izložba nastavila je da živi u Srbiji pod nazivom ''Krajiški likovni salon'', sa potpuno istom idejom i konceptom , ili kako bi na neki način otrgli svoj zavičaj od zaborava.
Umjetnicima koji su bili okupljeni oko SKD ''Zora'', i koji su bili temelj i okosnica ovog Salona, vremenom su se pridružili i oni slikari i vajari, koji su bili porijeklom sa područja Krajine, a nedugo poslije i likovni stvaraoci iz Republike Srpske, Srbije.... Tako se na ovoj izložbi broj autora povećavao iz godine u godinu, a time i broj posjetilaca, koji će izložbu moći vidjeti u Beogradu, Kragujevcu, Pančevu, Novom Sadu itd.
Sve ovo organizatorima i učesnicima trebalo bi da bude podsticaj za dalje stvaranje i povećavanje kvaliteta predstavljenih radova.
"Krajiški likovni salon", predstavlja jedan od vrhunskih kulturnih događanja Srba iz Krajine. On mnogo govori o ljudima sa tih prostora, o njihovoj snazi, upornosti, kreativnosti, talentu, duhovnim i stvaralačkim vrijednostima, kao i karakteru i običajima. U životima ovih Srba "Krajiški likovni salon" ima veliku ulogu, on je mnogo više od pukog predstavljanja javnosti, i nije lično podastiranje nečijih biografija. Ovaj Salon je jedan od neizbrisivih tragova postojanja, i evociranja uspomena. Salon je također mjesto gdje se čuje pjesma zavičaja, ili lijepi govor koji polako nestaje, to je Krajina u malom.
Najveći motiv za izlaganje je ljubav prema zavičaju, i zato ni jedan od učesnika salona, ne gleda na drugog autora kao na konkurenta. Na salonu svoje radove predstavljaju i neki kojima je to prvi izlazak pred publiku, tu su i mnoga istaknuta imena srpskog slikarstva. Salon daje šansu mladim i neafirmisanim umjetnicima, tako da su neki stvaraoci mlađi od nastanka salona.
Podsticaj mlađim autorima svakako čini i tradicionalna dodjela nagrade "Boris Markoš Mingo", za likovno stvaralaštvo mladih. Nagrada "Boris Markoš Mingo" se daje povodom tragičnog stradanja mladog vajara 1991.godine u oružanom sukobu sa hrvatskom vojskom tokom borbi u Skradinskom zaleđu. Pokojni Boris je bio raskošno talentovan vajar, po nekim poznavaocima vajarsko- slikarske scene, trebao je da se nađe u samom vrhu srpskog vajarstva.
Ovaj salon kao rijetko koji okuplja i umjetnike RVI, kao što su Dušan Vukojević Mars slikar, Kanazir Slobodan vajar, Ratković Predrag ikonopisac i slikar, ...
Autori koji izlažu na Salonu nisu ograničeni ni temom ni tehnikom, kao ni slikarskim pravcem ili izrazom. Otuda veliko i šaroliko bogatstvo ideja, iskazanih u kamenu, metalu, drvetu, ulju, akvarelu, grafici, fotografiji..... Jedino što je zajedničko ovim umjetnicima je ljubav prema likovnoj i primenjenoj umjetnosti, i sasvim razumnjivo Krajini, iz koje potiču.
Postavka ovog salona djeluje prilično spontano, na njoj nema nikakvih opterećenja najnovijim trendovskim uticajima. Ta stvaralačka sloboda, neograničenost i nesputanost bilo kakvim uslovima, ovaj Salon svrstava među rijetke u Srbiji. Ovaj Salon na neki način donosi nekadašnji duh izložbi, gdje su autori izlazili u javnost sa svojim ostvarenjima za koje su mislili da će ih najbolje predstavljati. Ovakva izložba bogati likovnu scenu i u srpskoj kulturnoj baštinu ostavlja dubok trag i putokaz onim umjetnicima koji tek dolaze.
Dušan Vukojević Mars